Iako je stručno usavršavanje već dugi niz godina prioritet u mojim profesionalnim ciljevima, ipak sam nakon nekih obuka i konferencija imala osećaj da se najvažniji deo odvijao na pauzi za kafu, u autobusu dok rezimiram utiske sa koleginicama, u zbornici – dan nakon seminara između dvoje kolega koji se prisećaju da su i oni slične stvari radili sa učenicima.
Nakon toga, mučila bi me pitanja bez odgovora: Da li ja nedovoljno cenim stručne predavače?; Da li organizatori nisu dobro procenili naše potrebe i interesovanja?; Zbog čega jedva čekam pauze za kafu?
Tragajući za novim izazovom u oblasti stručnog usavršavanja, pažnju mi je privukao termin iz Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju i napredovanju u zvanje nastavnika , vaspitača i stručnih saradnika – “zajednice profesionalnog učenja”. Delovalo je nekako: neobično, novo i nepoznato i počela sam da istražujem.
Šta je zajednica profesionalnog učenja?
Ovaj tip aktivnosti je deo stručnog usavršavanja u ustanovi i predstavlja model horizontalnog učenja, čini mi se nedovoljno zastupljenog i cenjenog kod nas. Horizontalno učenje se najčešće i smešta u kontekst profesionalnih zajednica učenja ili zajednica prakse. To su, ustvari različiti vidovi organizovanog i planiranog učenja, koje se gradi kroz dijalog, interakciju i odnose nastavnika/vaspitača jednakih po obrazovanju i poziciji.
Može se odvijati unutar i/ili između različitih ustanova i karakteriše ga neformalna atmosfera i usmerenost na potrebe iz prakse. (I.Korać, (2020), Horizontalno učenje u funkciji podsticanja profesionalnog razvoja nastavnika I vaspitača, Filozofski fakultet, Novi Sad).
A sada, dolazi najbolji deo: ovaj model učenja se uspostavlja i traje kada i koliko postoji potreba za učenjem. Oko zajedničkih edukativnih potreba, okuplja se neformalna grupa ljudi koja iskustveno prenosi znanje, diskutuje, preispituje svoje iskustvo i menja ga pod uticajem novih saznanja. Takav vid neformalne zajednice, koja uči zajedno je sve ono što nam na dosadašnjim oblicima stručnog usavršavanja nedostaje.
![grupa nastavnika](https://okc.rs/wp-content/uploads/2022/11/5-1024x555.png)
Ta slobodna “razmena” je uvek nekako, smeštana na kraju konferencija i seminara, u nekom “prikrajku” kada zvanični deo edukacije prođe. A, ustvari to je ono što svi željno očekujemo: da razmenimo koju reč sa kolegom, da čujemo kako oni to rade, kroz koje teškoće prolaze, kako ih rešavaju. Sada saznajem, da se taj neformalni dijalog, može smatrati – stručnim usavršavanjem u ustanovi, ravnopravno sa oglednim časovima, predavanjima i drugim oblicima za koja dajemo odgovarajuće sertifikate ili potvrde.
PLC (professional learning communities) se kao, vid saradnje i timskog rada nastavnika u mnogim zemljama uspešno koriste u cilju: razmatranja uvođenja inovacija, poboljšavanja ocenjivanja učenika, ispitivanja novih pristupa u radu, utvrđivanja potreba učenika, analize i operacionalizacije standarda i ishoda koje treba ostvariti u nastavi itd.
Da bismo razumeli kako se odvija proces učenja i kako možemo da ga pratimo, ključna pitanja koja se postavljaju na zajednicama učenja su: Šta mi želimo da učenici nauče? Kako ćemo znati da li su to i naučili? Grupa identifikuje koje teškoće postoje u učenju određenih pojmova, koje su teškoće u predavanju kod samih nastavnika i pokušava da dođe do rešenja koja će olakšati ove procese nastavnicima i učenicima.
![tako sam rešila problem](https://okc.rs/wp-content/uploads/2022/11/6-1024x555.png)
Poseban značaj zajednica učenja je što omogućavaju veću autonomiju nastavnika u smislu ispitivanja novih i efikasnijih pristupa u radu sa učenicima. Nastavnici ne mogu da znaju šta je bolje u radu, osim ako to ne isprobaju. Prateći rezultate primene nekih postupaka, u okviru zajednica učenja, ovi se postupci mogu identifikovati i dokazati njihova efikasnost. Ideja vodilja ovakvih grupa je:
“Kada nastavnici uče, to pomaže i učenicima da bolje uče!”
Ovakav tim, naravno, ne mora da se bavi inovacijama. Znamo da je nastavnicima često potreban “izlaz” za stres i frustracije iz učionice. Ukoliko ne želite da se vaša grupa bavi učenjem, možete se organizovati oko međusobnog pružanja psihološke podrške. Pitanja kojima bi se takva grupa bavila mogu biti: Kako izlazite na kraj sa “teškim” učenicima?; Šta radite da smanjite stres posle časova?; Kako pronaći dodatne izvore motivacije za rad? itd.
Kako formirati zajednicu učenja u školi i čime će se ona baviti?
Jedan od načina je ispitati interesovanje nastavnika anketom: Čime žele da se bave?; Koji bi problem u nastavi želeli da razrade?; Sa kim bi želeli da rade (neka vrsta sociograma)?; Koliko bi vremena mogli da izdvoje za takav rad? itd. Ukoliko se ovakav tim tj. zajednica učenja nastavnika, formira u školi preporučuje se da ima svog vođu ili koordinatora i jasne procedure za donošenje odluka.
Tim bi trebalo da se bavi pitanjima koja su nastavnicima potrebna u radu, da ne bi prerastao u još jednu administrativnu obavezu. Ključ opstanka ovih grupa je otvorena komunikacija među nastavnicima: svako treba da ima slobodu da predloži, kaže svoje mišljenje, obrazloži svoje neslaganje sa nečim itd.
Naravno, možete da izdate sertfikat učesnicima ovih diskusija ili mini-projekata kao vid stručnog usavršavanja u ustanovi. Za nekoga će to biti samo diskusija (ukoliko je učestvovao samo u okviru fokus grupe na timu), a za nekoga će to možda prerasti u projekat u okviru kojeg će ispitivati određeni inovativni postupak u nastavi (pa samim ti i više bodova).
Zajednice učenja se uspešno mogu primeniti i na rad sa učenicima. Tokom prošle godine smo implementirali u školi takav način rada i učenici su bili oduševljeni. Prvi korak je bio – predstaviti im pravila i organizaciju, a zatim i ispitati interesovanje učenika: O čemu bi voleli da razgovaraju ili uče u malim grupama?
![grafikon 1](https://okc.rs/wp-content/uploads/2022/11/2-1024x555.png)
Među interesantnim predlozima učenika, našli su se, takođe: recitovanje i javni nastup, moda i oblačenje, kako uspešno rešiti konflikt, kako napraviti dobru fotografiju, kako se reklamirati na instagramu, izrada prezentacija, rad sa životinjama itd.
Mi smo ovu aktivnost organizovali u okviru programa karijernog vođenja pa smo se usmerili na teme iz te oblasti.
![čas](https://okc.rs/wp-content/uploads/2022/11/4-1024x555.png)
Učenici su sve organizovane aktivnosti procenili veoma pozitivno i izrazili želju da se nastavi sa ovakvim načinom rada. Naš utisak je da je ovaj pristup vrlo pogodan za povučene učenike koji se ustežu da govore pred većom grupom, ali u grupi od 4 do 5 učenika, nemaju tremu.
![](https://okc.rs/wp-content/uploads/2022/11/1-1024x555.png)
Uspešnost i kontinuitet u radu ovih malih zajednica učenja, postiže se time što su učenici bili i u ulozi savetnika. Davali su primere iz ličnog iskustva u opuštenoj atmosferi, pred malim brojem poznatih drugarica i drugova, te su bili opušteniji da diskutuju i postavljaju pitanja.
![grafikon 3](https://okc.rs/wp-content/uploads/2022/11/3-1024x555.png)
Što se nastavnika tiče, ovakve zajednice učenja su dobar način da izbegnu isključivo učešće u “nametnutim” projektima, istraživanjima, obukama. Ovde mogu da biraju “svoje” teme za PLC: Kako sam rešila problem sa učenikom koji ne želi da čita lektiru, učenik nema mobilni niti računar kod kuće (kako učiti)?; Kako smo došli do poslodavca koji je odbijao kontakt? itd. S obzirom da naš Pravilnik priznaje ovaj vid stručnog usavršavanja, nastavnici imaju autonomiju da odrede čime će se baviti i šta će ispitivati.
Napokon, ono što će mnoge obradovati: rad u okviru zajednica učenja ne podrazumeva nikakve obuke ako ih ne želite. Nema seminara, samo se okupite i radite. Ukoliko ova grupna aktivnost preraste u naš način rada, i učenje može da izgleda kao jedna opuštena, malo duža kafe pauza!
Šta biste vi voleli da bude tema zajednice učenja kojoj biste pristupili?
Dodatne ideje i inforamcije možet istražiti i na raznim sajtovima koji se bave nastavničkim temama:
- https://ecec.mpn.gov.rs/?p=5115
- https://www.edutopia.org/article/creating-effective-professional-learning-communities
- https://www.startheregoplaces.com/teacher/professional-development/how-create-winning-professional-learning-community/
- https://www.youtube.com/watch?v=FLGHY9-sibA
- https://us.corwin.com/sites/default/files/upm-assets/27653_book_item_27653.pdf
Tekst napisala Nataša Džaković, autor seminara Ocenjivanje u funkciji razvoja i učenja i Priprema za čas zasnovana na ishodima.
Da li vam je ovaj tekst bio koristan?
Označite zvezdicom koliko vam je tekst bio koristan?
Prosečna ocena 4.4 / 5. Do sada ocenilo: 11
Tekst nije ocenjen! Budite prvi koji će ga oceniti.